Otkrila sam sjajnu aplikaciju. Ne posebno praktičnu, ali veoma zanimljivu za nekoga ko upoznaje Japan ili u njemu živi. Neverovatno koliko suštinskog razumevanja i kreativnog sadržaja dolazi u jednoj besplatnoj aplikaciji. Ona detaljno opisuje 72 sezone tokom godine, zasnovanih na drevnom solarnom kalendaru. Na japanskom postoji i knjiga, ali je aplikacija prevedena na engleski i obiluje sjajnim fotografijama, stihovima i pričama.
Kako je objašnjeno, Japan ima jasno izražena četiri godišnja doba, proleće, leto, jesen i zimu. Svako od njih bogatim ekspresijama boji život, utiče na svakodnevicu i na to su od davnina Japanci obraćali posebnu pažnju. Posmatrano sa zemlje, sunce svojom putanjom stvara zodijak, krug od 360 stepeni koji je podeljen u 24 celine. Svaka je imenovana prema sezonskim promenama koje donosi. Preko toga, za suptilnije promene, nastale su i mikrosezone, koje traju samo nekoliko dana. One su takođe označene frazama, koje vešto, poetski istaknu fine promene buđenja prirode, cvetanja i rasta, letnjeg zagrevanja, zvukova i mirisa, do jesenje izmaglice i zimskog pucketanja leda.
立春 Risshun | Prvo proleće | |
4. - 8. februara | 東風解凍 Harukaze kōri o toku | Istočni vetar otapa led |
9. - 13. februara | 黄鶯睍睆 Kōō kenkan su | Slavuji počinju pesmu u planinama |
14. - 18. februara | 魚上氷 Uo kōri o izuru | Ribe izranjaju iz leda |
雨水 Usui | Kišnica | |
19. - 23. februara | 土脉潤起 Tsuchi no shō uruoi okoru | Kiša vlaži zemlju |
24. - 28. februara | 霞始靆 Kasumi hajimete tanabiku | Prva izmaglica pokriva nebo |
1. - 4. marta | 草木萌動 Sōmoku mebae izuru | Bilje pokazuje prve pupoljke |
啓蟄 Keichitsu | Buđenje insekata | |
5. - 9. marta | 蟄虫啓戸 Sugomori mushito o hiraku | Uspavani insekti otvaraju vrata |
10. - 14. marta | 蟄桃始笑 Momo hajimete | Prvo cvetanje breskve |
15. - 19. marta | 菜虫化蝶 Namushi chō to naru | Gusenice postaju leptiri |
春分 Shunbun | Prolećna ravnodnevnica | |
20. - 24. marta | 雀始巣 Suzume hajimete sukū | Papagaji se gnezde |
25. - 29. marta | 櫻始開 Sakura hajimete saku | Prvi cvetovi trešanja |
30. - 3. aprila | 雷乃発声 Kaminari sunawachi koe o hassu | Daleka grmljavina |
清明 Seimei | Čisto i jasno | |
4. - 8. aprilaa | 玄鳥至 Tsubame kitaru | Povratak lasta |
9. - 13. aprila | 鴻雁北 Kōgan kaeru | Divlje guske lete na sever |
14. - 19. aprila | 虹始見 Niji hajimete arawaru | Prve duge |
穀雨 Kokuu | Zrnasta kiša | |
20. - 24. aprila | 葭始生 Ashi hajimete shōzu | Prvi izdanci trske |
25. - 29. aprila | 霜止出苗 Shimo yamite nae izuru | Prestaju mrazevi, pirinač niče |
30. - 4. maja | 牡丹華 Botan hana saku | Cveta planinski božur |
立夏 Rikka | Početak leta | |
5. - 9. maja | 蛙始鳴 Kawazu hajimete naku | Žabe započinju pesmu |
10. - 14. maja | 蚯蚓出 Mimizu izuru | Gliste su izmilele |
15. - 19. maja | 竹笋生 Takenoko shōzu | Niču izdanci bambusa |
小満 Shōman | Malo sazrevanje | |
20. - 25. maja | 蚕起食桑 Kaiko okite kuwa o hamu | Svilene bube se goste dudovim listom |
26. - 30. maja | 紅花栄 Benibana sakau | Cvetanje šafrana |
31. - 4. juna | 麦秋至 Mugi no toki itaru | Dani pšenice |
芒種 Bōshu | Malo sazrevanje | |
5. - 9. juna | 蟷螂生 Kamakiri shōzu | Bogomoljske se izlegle |
10. - 15. juna | 腐草為螢 Kusaretaru kusa hotaru to naru | Svici izranjaju iz sena |
16. - 20. juna | 梅子黄 Ume no mi kibamu | Ume žuti |
夏至 Geshi | Letnja dugodnevnica | |
21. - 25. juna | 乃東枯 Natsukarekusa karuru | Crnjevac (Prunella) se suši |
26. - 30. jula | 菖蒲華 Ayame hana saku | Irisi cvetaju |
1. - 6. jula | 半夏生 Hange shōzu | Niče Pinellia ternata |
小暑 Shōsho | Blaga vrelina | |
7. - 11. jula | 温風至 Atsukaze itaru | Duva topli vetar |
12. - 16. jula | 蓮始開 Hasu hajimete hiraku | Prvo cvetanje lotosa |
17. - 21. jula | 鷹乃学習 Taka sunawachi waza o narau | Jastrebovi uče da lete |
大暑 Taisho | Snažna vrelina | |
22. - 27. jula | 桐始結花 Kiri hajimete hana o musubu | Pucaju plodovi paulovnie |
28. - 1. avgusta | 土潤溽暑 Tsuchi uruōte mushi atsushi | Vlažna zemlja, vlažan vazduh |
2. - 6. avgusta | 大雨時行 Taiu tokidoki furu | Povremeni pljuskovi |
立秋 Risshū | Početak jeseni | |
7. - 11. avgusta | 涼風至 Suzukaze itaru | Javlja se sveži vetar |
12. - 16. avgusta | 寒蝉鳴 Higurashi naku | Večernja pesma cikada |
17. - 22. avgusta | 蒙霧升降 Fukaki kiri matō | Gusta magla pokriva nebo |
処暑 Shosho | Prolazna vrelina | |
23. - 27. avgusta | 綿柎開 Wata no hana shibe hiraku | Cvet pamuka se otvara |
28. - 1. septembra | 天地始粛 Tenchi hajimete samushi | Nebo i zemlja se hlade |
2. - 6. septembra | 禾乃登 Kokumono sunawachi minoru | Pirinač puca |
白露 Hakuro | Bela rosa | |
7. - 11. septembra | 草露白 Kusa no tsuyu shiroshi | Bela rosa svetluca na travi |
12. - 16. septembra | 鶺鴒鳴 Sekirei naku | Pliska se javlja |
17. - 21. septembra | 玄鳥去 Tsubame saru | Odlaze laste |
秋分 Shūbun | Jesenja ravnodnevnica | |
22. - 27. septembra | 雷乃収声 Kaminari sunawachi koe o osamu | Stišava se grmljavina |
28. - 2. oktobra | 蟄虫坏戸 Mushi kakurete to o fusagu | Uspavani insekti zatvaraju vrata |
3. - 7. oktobra | 水始涸 Mizu hajimete karuru | Suše se vode pirinčanih polja |
寒露 Kanro | Hladna rosa | |
8. - 12. oktobra | 鴻雁来 Kōgan kitaru | Povratak divljih gusaka |
13. - 17. oktobra | 菊花開 Kiku no hana hiraku | Cvetaju hrizanteme |
18. - 22. oktobra | 蟋蟀在戸 Kirigirisu to ni ari | Pevaju skakavci |
霜降 Sōkō | Spušta se mraz | |
23. - 27. oktobra | 霜始降 Shimo hajimete furu | Prvi mraz |
28. - 1. novembra | 霎時施 Kosame tokidoki furu | Lagane kiše |
2. - 7. novembra | 楓蔦黄 Momiji tsuta kibamu | Žute bršljan i javor |
立冬 Rittō | Početak zime | |
8. - 12. novembra | 山茶始開 Tsubaki hajimete hiraku | Prvo cvetanje kamelije |
13. - 17. novembra | 地始凍 Chi hajimete kōru | Zemlja počinje da ledi |
18. - 22. novembra | 金盞香 Kinsenka saku | Narcisi cvetaju |
小雪 Shōsetsu | Blagi sneg | |
23. - 26. novembra | 虹蔵不見 Niji kakurete miezu | Skrila se duga |
27. - 1. decembra | 朔風払葉 Kitakaze konoha o harau | Severni vetar briše lišće |
2. - 6. decembra | 橘始黄 Tachibana hajimete kibamu | Žuti lišće tachibana citrusa |
大雪 Taisetsu | Snažan sneg | |
7. - 11. decembra | 閉塞成冬 Sora samuku fuyu to naru | Nebo je hladno, stiže zima |
12. - 16. decembra | 熊蟄穴 Kuma ana ni komoru | Medved se povlači u jamu |
17. - 21. decembra | 鱖魚群 Sake no uo muragaru | Lososi se okupljaju za mrest |
冬至 Tōji | Zimska kratkodnevnica | |
22. - 26. decembra | 乃東生 Natsukarekusa shōzu | Crnjevac (Prunella) klija |
27. - 31. decembra | 麋角解 Sawashika no tsuno otsuru | Los odbacuje rog |
1. - 5. januara | 雪下出麦 Yuki watarite mugi nobiru | Pšenica klija pod snegom |
小寒 Shōkan | Blaga zima | |
6. - 10. januara | 芹乃栄 Seri sunawachi sakau | Peršun buja |
11. - 15. januara | 水泉動 Shimizu atataka o fukumu | Izvori zadržavaju toplotu |
16. - 20. januara | 雉始雊 Kiji hajimete naku | Fazani pozivaju |
大寒 Daikan | Snažna zima | |
21. - 24. januara | 款冬華 Fuki no hana saku | Veliki repuh (Petasites) cveta |
25. - 29. januara | 水沢腹堅 Kiwamizu kōri tsumeru | Jača led na potocima |
30. - 3. februara | 鶏始乳 Niwatori hajimete toya ni tsuku | Kvočke legu jaja |
Kurashi no Koyomi ili Priručnik svakodnevnom životu, divnim fotografijama i opisima prenosi drevnu mudrost u modernu svakodnevicu. Nazivi sezona nekada su bili osnova haiku poezije, pa je uz svako poglavlje dodato i nekoliko stihova, sa objašnjenjem.
Zaljubljene mačke
Reč sezone "zaljubljene mačke" se odnosi na sezonu parenja u rano proleće, neprestano mačje dozivanje tokom noći i žestoke borbe mačora.
Ali, šta znači kad se čovek ponaša kao zaljubljena mačka?
To može da s odnosi na razne stvari, ali nesumnjiivo predstavlja ponašanje vođeno strašću. U ovoj sezoni se potsećamo na ljudski svet, gde je "ponašanje vođeno strašću" jednostavno neprihvatljivo.
Cvetanje slačice
U proleće, obale reka i puteljci izmedju pirinčanih polja su ispunjeni žutim cvetovima slačice.
Nezamenjivi deo Hina Matsuri (雛祭り) u martu je slačica (aburana, ili nanoshana, ako se govori o hrani), kuvana u bonito-soja sosu i začinjena susamom i senfom.
Deci je gorko-slatki ukus ove biljke odbojan, ali kada odrastu, veoma često im postane omiljena poslastica. Dosta roditelja se toga sete iz svog detinjstva kada pripremaju nanoshamu za Hina Matsuri.
Čikori
Postoje zapisi koji potvrđuju da se čikori koristio i u starom Rimu kao salata. Danas se koristi ili iseckan kao deo salate ili u obliku pojedinačnih listova koji se služe sa šunkom i sirom. Koren čikorija ima jedinstven ukus i koristi se kao dodatak kafi.
U srednjevekovnoj Evropi se verovalo se da čikori ima magična svojstva i da ljudi postaju nevidljivi ukoliko nose čikori sa sobom. U Kini je čikori cenjen kao lek za hepatitis i žuticu.
Mutsu
Bogat ukus ribe mutsu je posebno cenjen u Kanto regiji. Služi se ili kao sashimi ili grilovan, ali u ovoj sezoni je riba posebno masna i obično je začinjena soja sosom, šećerom i sakeom, u teriyaki stilu. Ikra, poznata kao mutsuko, je odlična kada se spremi sa ribljim mesom.
Crni mutsu živi od Hokkaida do centralnog Honshua, dok se crveno-roze mutsu peca u Japanskom moru. Zbog slične boje, u nekim regijama, crveni mutsu se koristi umesto crvene orade.
Tri hladna, četiri topla
Baš kada se nadamo da će topli dani potrajati, vraća se zimska hladnoća. Ovi ciklusi toplih i hladnih dana nazivaju se tri hladna, četiri topla (san-kan, shi-on). Ipak, sa ponavljanjem, zima biva potisnuta, a topli vetrovi i prve kiše označavaju početak proleća.
Ova fraza je prvo korišćena u Kini i Koreji, za označavanje ciklusa fronta visokog i niskog vazdušnog pritiska, koji sredinom zime dolazi iz Sibira.
Zanimljivo je zapažanje da ljudi nisu navikli da tako brze promene osmotre u prirodi. Ovo ih pokreće da okolinu posmatraju sa mnogo više pažnje. Ideja tvoraca aplikacije je bila da prikažu tu delikatnost azijskog senzibiliteta, koja se vekovima neguje. Ona ljude motiviše da svaki trenutak života u potpunosti udahnu i osete.
Sjajno!